Istina o Božjem rođenju
Čudesna je povijesna činjenica: svemogući Bog, Stvoritelj svega stvorenoga, rodio se kao pravi čovjek u Betlehemu u vrijeme vladanja kralja Heroda Velikoga i Cezara Augusta I.
Postavši pravi čovjek, Isus Krist ostao je zauvijek prisutan u zajednici ljudi. Spasitelj je na sebe uzeo posljedicu grijeha svakog čovjeka, a po svojoj muci, smrti i uskrsnuću pobijedio je sotonu, grijeh i smrt te uništio sve naše grijehe (usp. 1 Iv, 3, 5). Učinio je to „da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni“ (Iv 3, 16) i da sa svakim čovjekom uspostavi vez ljubavi te sve privede u nebo.
U Katekizmu Katoličke Crkve čitamo: „Ne možemo biti s Bogom sjedinjeni ako se slobodno ne odlučimo da ga ljubimo. Ali, Boga ne možemo ljubiti ako teško griješimo protiv njega, protiv svog bližnjega ili protiv nas samih: ‘tko ne ljubi, ostaje u smrti. Tko god mrzi brata svoga, ubojica je. A znate da nijedan ubojica nema u sebi trajnoga, vječnoga života’ (1 Iv 3,14.15). Naš Gospodin upozorava nas da ćemo biti od njega odijeljeni, ako u teškim potrebama ne priskočimo u pomoć siromašnima i malenima, njegovoj braći. [598] Umrijeti u smrtnom grijehu, a da se čovjek za nj nije pokajao i prihvatio milosrdnu ljubav Božju, znači, po svom slobodnom izboru, ostati zauvijek odijeljen od njega. To upravo jest stanje konačnog samoisključenja iz zajedništva s Bogom i s blaženicima, koje označujemo riječju ‘pakao’.“ (KKK 1033)
Ljubav između čovjeka i Boga nikada se ne rađa u nuždi ili pod prisilom, nego samo u potpunoj slobodi izbora. Zato je Gospodin Bog, objavljujući se u Isusu Kristu, poštujući slobodu čovjeka ostao Bog „u skrovitosti“. Nije nas htio zarobiti svemoću Božanske ljepote ljubavi pa je Isusovo božanstvo ostalo „skriveno“ u Njegovu čovještvu i moguće ga je prepoznati samo na putu vjere. Djetešce Isus je objava ponizne ljubavi i milosrđa Trojedinog Boga, a istovremeno čast i poštovanje iskazano čovjekovoj slobodi. Njegova Božanska, svemoguća ljubav izražava se u bespomoćnosti Djetešca u Betlehemu, u poniznosti Sluge koji pere noge (usp. I 13, 8) i uzima na sebe grijehe i patnju svih ljudi. U Isusovu čovještvu objavljeno je otajstvo Božje ljubavi i milosrđa, koji je Jedan, ali u tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetoga, koji je savršeno zajedništvo Ljubavi.
Jesmo li svjesni toga da se Isus Krist, istinski Bog „po svom utjelovljenju sjedinio sa svakim čovjekom“? (Gaudium et spes, 22). Sveti Ivan Pavao II. napisao je: „U bližnjem – muškarcu ili ženi – može se prepoznati slika samoga Boga, konačnog cilja i zadovoljstva svakog čovjeka“ (Evangelium vitae, 35). Zahvaljujući Isusu Kristu svaki čovjek bez iznimke ima beskrajno dostojanstvo i vrijednost i pravo na život od trenutka začeća sve do prirodne smrti, i pravo na slobodu savjesti koju je darovao Stvoritelj. Poštivanje tih temeljnih prava čini temelj demokracije. Međutim, ozakonjenje pobačaja i eutanazije i kršenje prava na slobodu savjesti čini da se demokracija pretvara u prikriveni totalitarizam. Sveti Ivan Pavao II. pisao je: „Prekid trudnoće i eutanazija su zločini koje nijedno ljudsko pravo ne može dopustiti. Zakoni koji to čine, ne samo da ne obvezuju savjest, nego pred čovjeka stavljaju obvezu i konkretnu potrebu usprotiviti im se prizivom na savjest“ (EV 73)
Bog se rodio kao pravi čovjek u Betlehemu i razara „djela đavolska“ (1 Iv 3, 8), raskrinkava demonsku laž da se može biti sretnim bez Boga, živeći protivno Njegovim zapovijedima, protivno njegovu zakonu ljubavi. Utjelovljeni Bog neprestano traži one koji su upali u grijeh – kao pastir izgubljenu ovcu (usp. LK 15, 1-7). Takva je potreba Njegova preljubeznog očinskog Srca, budući da je svaki čovjek Njegova svojina, Njegovo najdraže, ljubljeno dijete. Čovjek je slobodan i može odbaciti Božju ljubav. Svaki koji vjeruje da je Isus Krist Bog i koji mu podredi svoj život, „spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se“ (Mk 16, 16).
Uredništvo časopisa Ljubite jedni druge! (Miłujcie się) i Bozjemilosrdje.net
želi vam sretan i blagoslovljen Božić!
Vlč. M. Piotrowski TChr
Miłujcie się, 5/2018
Prijevod s poljskog jezika: Jelena Vuković